O onima koji su otišli...

​O onima koji su otišli i uprkos svega ostali sa nama. I ne samo u sjećanju - sećanja su bolna. Kao i ranije nas vole i štite. Ali ranije se to smatralo potpuno prirodno.  

 Sada ih samo ne vidimo. Ali osjećamo. Sada i psiholozi opisuju takozvani "efekat prisustva" - kada osjetimo pored dragog pokojnika. Ali nam ne vjeruju. I mi ne pričamo. O najvažnijem i najličnijem, po pravilu, ne pričamo. Vidimo znakove - pozdrav od svojih dragih koji su otišli. Ali ovi znaci znače nešto samo za nas lično. A ništa ne možeš dokazati.  
 

Kako možeš dokazati da si vidio svog bliskog u snu i razgovarao s njim o nečemu važnom? To je samo san. Iako do sada niko ne zna šta je - san. Šta je smrt - takođe niko ne zna. 
I malo ljudi zna da je pronalazač Popov želeo da komunicira preko  etra sa onima koji su otišli ​​u druge sfere. I malo posle toga je pronašao radio. Konan Dojl je komunicirao sa umrlim, a Mark Tven je prisustvovao spiritualnim seansama. Neke od njih je opisao na komičan način. A o nekim, stvarnim, - ćutao je. Nije želio da ga ismijavaju. A razgovarao je sa bratom i ćerkom, koje je mnogo volio. 

Jednostavno znamo da ponekad dolaze i podržavaju nas. I upozoravaju. I vole - ne manje nego što su voljeli za života. I tamo nas sretaju, u drugom svijetu - bar tako kažu oni koji su preživjeli kliničku smrt. I u to treba vjerovati. Jednostavno - vjerovati. Zato što ja radim sa ljudima dugi niz godina. I uvjeravam vas, znam mnoge nevjerovatne priče. Koje nikome nijesu bile ispričane.
​

  

Jaka tuga prođe. Patnja izgubi svoju neizdržljivost. Znam po sebi. I onda ih osjetimo i opipamo, radosno i svijetlo. 
 



Utešno je znati da imamo nekoga ko će nas sretiti, kada dođe naše vrijeme odlaska. Ili poleta. I život biva lakši i jednostavniji. Jer, kako je napisao Žorž Amado: "Znam da neko tamo gore, veoma voli mene" ...
​
Anna Kirjanova
Izvor: https://vk.com/id224283523?w=wall224283523_2383 Prevela: Beba Mur