недеља, 8. фебруар 2015.

Biti srećan u nesrećnom svetu

Postizanje ličnog zadovoljstva i sreće ključ je svega što radimo, bez obzira da li smo altruisti ili mazohisti. Sudeći prema istraživanjima, srećni ljudi su enegričniji, odlučniji, fleksibilniji, kreativniji i društveniji.

Takođe, u srećne ljude možemo imati više poverenja, oni su puni ljubavi i  razumevanja, spremni su da praštaju i podnose veće frustracije. Spremniji su da pomognu onima kojima je to potrebno i dobrodušniji su.

Emocije su biološki procesi! Čak se i imuni sistem našeg tela uspešnije bori sa bolestima kada smo srećni. Kada smo u depresiji, smanjuje se broj ćelija koje se bore protiv bolesti. Helen Keler je kazala: „Radost je sveta vatra koja održava svrhu našeg postojanja i rasplamsava našu inteligenciju.“

Gde naći sreću?

   Analiza naučnih podataka može vam pomoći da ponovo napravite listu svojih prioriteta. Nagomilavanje materijalnih dobara i usredsređenost samo na sebe ne donose dobrobit, već to čine aktivna duhovnost i bliskiji odnosi sa drugima. Srećni ljudi znaju da su životne okolnosti samo događanja, a da vera može promeniti budućnost.

   Kada istraživač pita: „Šta bi vas učinilo srećnijim?“, većina odgovara: „Više novca“. Međutim, činjenice pokazuju da nije tako. Euforija usled visoke povišice na poslu ili dobijanja na lotou je kratkotrajna.

   Sreća je stanje uma koje manje zavisi od naših objektivnih okolnosti, a više od načina na koji reagujemo na njih. Ni siromaštvo, a ni bogatstvo, ne mogu doneti sreću! Bogatstvo stalno raste tokom poslednjih pedeset godina, ali čovek je sve manje svestan izobilja.

   Dok je materijalizam način da budemo pobednici u igri života, on ima samo osrednji uticaj na našu dobrobit. Ankete rađene u različitim zemljama pokazuju osrednji postotak porasta blagostanja u bogatijim zemljama, u odnosu na siromašnije, jer u tim zemljama najbogatiji najčešće nisu među najsrećnijim ljudima. Siromašni žive sa osećajem beznadežnosti, dok oni u vrhu žive s prazninom u duši.

   Istraživanje zaključuje da tek kada osoba ima svu materijalnu ugodnost, više novca donosi manje zadovoljstva. Na taj način, uzajamni odnos materijalnog obilja i sreće podseća na obrnutu proporciju: sreća se ne povećava sa porastom bogatstva. Kada imate osnovna ljudska prava, sigurnost u pogledu hrane i krova nad glavom, kao i aktivnosti i odnose koji će vas obogatiti, na vašu sreću neće uticati novi BMV.

   Bogati ljudi su siromašni ljudi sa puno para. U stvarnosti, međutim, postoje dva načina da budemo bogati. Prvo, možemo imati veliko bogatstvo ili, drugo, možemo imati malo želja. To je u skladu sa onim što je kazao Šekspir: „Ništa nije ni dobro ni loše, već ga razmišljanje čini takvim.“ (Hamlet) Sreća manje zavisi od stvari koje želimo da imamo, a više od stava koji imamo prema stvarima koje već posedujemo.

   Srećni ljudi imaju više samopoštovanja, dok je nizak nivo samopoštovanja vezan za depresiju. Nesigurni ljudi grade osećanje sopstvene vrednosti unižavajući druge, dok se ljudi koji vole i prihvataju sebe onakvima kakvi jesu, osećaju dobro u svojoj koži i mogu da pomognu drugima.

   Većina od nas ima dobro mišljenje o samima sebi, za razliku od Graučo Marksa koji se jednom našalio: „Ne bih se nikada učlanio u klub koji bi prihvatio osobe kao što sam ja.“

   Srećni ljudi veruju da su slobodni da sami odaberu svoj put. Na taj način oni  mogu bolje da kontrolišu svoj život i imaju pozitivnija osećanja kad je u pitanju sreća. Nedostatak kontrole nad životom, iskustvo beznadežnosti i česte traume uzrok su depresije i nezadovoljstva. Zato ljudi napreduju i sreća cveta u stabilnim demokratijama gde ima više lične slobode.

   Šest studija pokazuje da bliske veze sa prijateljima i porodicom, i snažna religioznost ne čine ljude samo srećnijima već i dugovečnijima.

   Srećni ljudi su društveni i trude se da budu ispunjeni nadom. Kao što je Norman Vinsent Pil rekao: „Dobra vest je što se loša vest može pretvoriti u dobru kada promenite svoj stav.“

   Vi možete ponešto uraditi na svim tim poljima. Život je, kao i novac, izvor koji možete iskoristiti samo jednom; možemo dodati više izobilja svom životu ako ga provodimo smisleno. A to znači reći „da“ stvarima koje ispunjavaju život svrhom, a „ne“ stvarima koje uzalud troše naše vreme.

(Ros Čedvik)


Izvor

Нема коментара:

Постави коментар

Напомена: Само члан овог блога може да постави коментар.